ZAJEDNIČKO IZDANJE HRVATSKA – KIRGISTAN, ZAŠTIĆENE VRSTE PTICA, Crvenoglavi djetlić

Crvenoglavi djetlić (Dendrocoptes medius)
 
Crvenoglavi djetlić rasprostranjen je u Europi i samo u najzapadnijim dijelovima Azije. Na tom prostoru nastanjuje gotovo jedino listopadne šume toplih kontinentalnih područja, a njegova rasprostranjenost vezana je uz prisutnost hrasta ili drugih listopadnih stabala grube kore. Izrazito je ovisan o starim šumskim sastojinama koje postupno nestaju. Sličan je velikom djetliću, ali je oko 10% manji od njega. Za razliku od velikog djetlića, glava mu je uglavnom crveno-bijela, mrlje na lopaticama manje su, bokovi su jasno isprugani, a donji dio trbuha i stražnjica su ružičasti. Perje na tjemenu često je uzdignuto u krijestu. Često se zadržava visoko u krošnjama stabala, pa je teže uočljiv.
Poput drugih vrsta djetlića, crvenoglavi djetlić je stanarica, stoga ga možemo vidjeti u bilo koje doba godine, a za preživljavanje je ovisan o dostupnosti hrane na relativno malenom prostoru. Ponešto slabim, šiljatim kljunom i kratkim jezikom uglavnom sakuplja kukce s površine drveta i rijetko ih traži ispod kore. Zbog takve anatomije kljuna više voli staro, bolesno i mrtvo drveće i grane u kojima lakše dolazi do hrane ispod površine. Hranu gotovo u potpunosti čine kukci. Prilikom kretanja po stablu često visi naglavačke, što veliki djetlić ne čini. Za razliku od ostalih naših djetlića, crvenoglavi djetlić uglavnom ne bubnja, pa je vokalno glasanje u ove vrste mnogo važnije od mehaničkih zvučnih signala.
Tijekom sezone gniježđenja često se glasa svojstvenim kmečanjem koje podsjeća na škripu nepodmazanoga kotača. Poput drugih vrsta djetlića, crvenoglavi djetlić gnijezdi se u dupljama koje dubi sam, najčešće u trulom stablu. Sposobnost djetlića da sami dube duplje jedinstvena je i one su iznimno važne za opstanak velikog broja drugih ptica, sisavaca i ostalih životinja.
Širom područja rasprostranjenosti brojnost crvenoglavog djetlića znatno je pala, a u nekim skandinavskim zemljama tijekom 20. stoljeća je i izumro. Uzrok pada populacija na skoro cijelom području rasprostranjenosti jest velik utjecaj gospodarenja šumama na smanjivanje površina (starih) šuma. Populacija crvenoglavog djetlića u Hrvatskoj procijenjena je na od 20 000 do 24 000 parova, što je jedna od najbogatijih populacija ove vrste, pa je njeno očuvanje iznimno važno za opću zaštitu vrste.