ZNAMENITI HRVATI 2005. - DR. JOSIP BUTURAC

Dr. Josip Buturac, povjesničar, arhivist i crkveni pisac ( Grabarje kod Požege 14. XI. 1905., Lovrečina Grad kod Vrbovca 5. X. 1993.). Osnovnu školu polazio je u Ruševu, a gimnaziju u Požegi, Travniku i Zagrebu gdje je, 1925., maturirao u Nadbiskupskoj gimnaziji. Studij teologije završio je u Zagrebu, zatim je studirao na povijesnom fakultetu Papinskog sveučilišta u Rimu ( Ponitificia universitas Gregoriana), na Filozofskom fakultetu u Zagrebu slušao je hrvatsku povijest i etnologiju, a doktorirao je 1944. s tezom „Katolička crkva u Slavoniji za turskog vladanja“. Obavljao je dužnost kapelana u Kutini, župnika u Čagliću, katehete u Zagrebu, a od 1939. do 1941. arhivist je u Nadbiskupskom arhivu i ordinarijatu u Zagrebu. Do umirovljenja radi u Državnom arhivu u Zagrebu, gdje je bio zadužen za čuvanje i stručnu obradu starijeg dijela Kaptolskog arhiva. U povijesnim radovima dr. Josip Buturac obrađuje teme iz crkvene i kulturne povijesti, zalazeći u povijesno-topografske, toponomastičke migracijske i druge demografske pojave u prošlosti, osobito u pitanja nataliteta i mortaliteta u pojedinim regijama. Među radovima iz toga područja ističe se opsežno djelo «Stanovništvo Požege i okolice od 1700-1950.»(Zagreb 1967). Najbrojniji su mu radovi oni u kojima obrađuje poglavlja od XVII. do sredine XIX. stoljeća, većinom utemeljeni na do sada neobjavljenoj arhivskoj građi. Prvi je u nas stručno pisao o problemima arhivistike i stvarao našu arhivističku terminologiju: «Arhivska čitanka» (Zagreb 1950), «Iz historije pisanog dokumenta» ( Zagreb 1966.), «Povijest uprave vjerskih organizacija u Hrvatskoj X-XX. stoljeća» (Zagreb 1970.). U svojim člancima objavljuje inventare pojedinih arhiva i daje upute o njihovu čuvanju, uređenju i korištenju. Kao viši arhivist obavljao je nadzornu službu nadgledavajući stručno usavršavanje radnika u arhivima diljem Hrvatske. Bio je sudionik u mirovnim pregovorima s Mađarima, nakon kojih su vratili Hrvatskoj (1958. godine), oko tisuću dokumenata. Njegovo povijesno djelo, osobito ono iz crkvene povijesti, vrlo je bogato. Vrijednost toga povijesnog rada ponajviše je u tome što se Buturčevi radovi uglavnom temelje na još neobjavljenoj građi. On je ponajprije povjesničar Zagrebačke biskupije, odnosno nadbiskupije, njezinih biskupa i nadbiskupa (životopis biskupa Augustina Kažotića). Pisac je povijesti redovnika u Hrvatskoj, franjevaca, templara, pavlina, ivanovaca, benediktinaca, isusovaca. Također obrađuje povijest crkvenih organizacija i društava u Hrvatskoj (Zbor duhovne mladeži zagrebačke, Zagrebačko sjemenište, Čazmanski kaptol, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda). Među njegova kapitalna djela spada «Katolička crkva u Slavoniji za turskoga vladanja» (Zagreb 1970). Iako se dr. Buturac u svojim radovima pretežno ograničava na istraživanje crkvene prošlosti u sjevernoj Hrvatskoj, ipak ga možemo smatrati povjesničarem cijele Crkve u Hrvata. Buturac je, naime, još 1944. godine u Zagrebu objavio, zajedno s Krunoslavom Draganovićem, «Povijest Crkve u Hrvatskoj», a 1973. godine, također u Zagrebu s Antunom Ivandijom, «Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima». Najviše je pisao o rodnom požeškom kraju. Već njegovo prvo povijesno djelo «Ruševo i okolica» obrađuje njegov uži zavičaj. Nema ni jednog povijesnog dokumenta iz Požeštine, a koji on nije obradio, niti postoji i jedna obitelj iz toga kraja, a da joj ime nije spomenuto u nekoj njegovoj knjizi. U Požeškom leksikonu obradio je više od 200 natuknica, među njima sva naseljena mjesta Požeške kotline. Nakon požeškog kraja, najviše je pisao o Vrbovcu i njegovoj bližoj okolici, a obradio je također Sisak i sisački kraj. Ukupno, dr. Josip Buturac je objavio 40-ak knjiga i više od 550 bibliografskih jedinica, monografija, znanstvenih rasprava te priloga različitog spektra. Posmrto, 1994. godine, izdana su djela: «Regesta Jastrebarskog i okolice 1237-1919.» i «Pisani spomenici Požege i okolice 1210-1536.». Matica Hrvatska iz Zagreba iste je godine izdala knjigu «Znaci vremena» u kojoj je objavljen Buturčev životopis i značajni stručni članci iz razdoblja od 1932. do 1945. godine. Dr Josip Buturac svojim životom i djelom bio je ČUVAR HRVATSKOGA SJEĆANJA.