ZNAMENITI HRVATI 2014. - IVAN MAŽURANIĆ

IVAN MAŽURANIĆ (1814. – 1890.)

Ove godine Hrvatska slavi 200. obljetnicu rođenja Ivana Mažuranića, pjesnika, jezikoslovca, političara i prvog bana pučanina. Rođen je u Novom Vinodolskom u kojem je završio osnovnu školu. Gimnaziju pohađa u Rijeci, studira filozofiju u Zagrebu i Ugarskoj te diplomira pravo u Zagrebu 1838. godine.
Prve objavljene stihove napisao je na mađarskom jeziku. Oduševljen idejama ilirskog pokreta, 1834. odaziva se na proglas Ljudevita Gaja za Novine Horvatzke i književni prilog Danitzu. Godine 1844. objavljena je njegova dopuna 14. i 15. pjevanja Gundulićeva Osmana, a 1846. tiskano je njegovo remek-djelo, spjev Smrt Smail-age Čengića u almanahu Iskra.
Ivan Mažuranić napisao je i proglas kojim ban Josip Jelačić 1848. ukida kmetstvo. Od 1861. do 1865. Mažuranić je bio dvorski kancelar u Beču, a od 1871. do 1873. predsjednik Hrvatskog sabora te od 1873. do 1880. hrvatski ban. Za svog banovanja uvodi opću obvezu školovanja, otvara zagrebačko sveučilište, utemeljuje Zemaljsko kulturno i zdravstveno vijeće, donosi zakon o slobodi tiska i okupljanja, zakon o slobodi izbora, odjeljuje političku upravu od sudstva te ukida tlaku. Tako je uredio Hrvatsku po uzoru na moderne europske zemlje.
Mažuranić umire u Zagrebu, a pokopan je u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoju uz ostale istaknute ilirce.
Brojne ulice, trgovi i škole diljem Lijepe Naše nose njegovo ime, a njegov lik nalazi se na novčanici od 100 kuna te, od danas, i na poštanskoj marki, ali i na medaljama K. A. Radovanija, V. Herljevića i Ž. Janeša. Jedan dio njegove ostavštine pohranjen je u spomeničkoj Knjižnici i zbirci Mažuranić-Brlić-Ružić u Rijeci, drugi dio čuva se u Hrvatskome povijesnom muzeju u Zagrebu, Narodnom muzeju i galeriji u Novom Vinodolskom, karlovačkom Gradskom muzeju te dio u Zagrebu, kod autora ovog teksta.


Teodoro Darko Mažuranić
prapraunuk bana Mažuranića