English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

ZNAMENITI HRVATI 2018 P. PRERADOVIĆ

     

Šifra: 331781 Artikl je dostupan

Mala zaliha

Cijena: 3,10 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
ZNAMENITI HRVATI 2018 P. PRERADOVIĆ

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

Broj: 1139
Vrijednost: 3,10 kn
Dizajn: Luka Juras, dizajner iz Zagreba
Veličina: 29,82 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 19.4.2018.
Naklada: 100.000


Iako je već za života bio proglašen nacionalnim bardom, Preradović se u ilirsko kolo uključio razmjerno kasno, kada je već preporod ulazio u završnu fazu. Prve hrvatske stihove počinje pisati nakon premještaja u Zadar 1843., a senzacionalan uspjeh doživljava budnicom Zora puca, bit će dana objavljenom 1844. u prvome broju novopokrenutoga časopisa Zora dalmatinska. Nakon toga slijedi plodno stvaralačko razdoblje u kome Preradović postaje suradnikom svih važnijih hrvatskih književnih časopisa.


Pročitaj više


Petar Preradović (Grabrovnica kraj Grubišnog Polja, 19. 3. 1818. – Fahrafeld, Austrija, 18. 8. 1872.) najznačajniji je pjesnik hrvatskoga narodnog preporoda i prvo veliko pjesničko ime novije hrvatske književnosti. Iako je već za života bio proglašen nacionalnim bardom, Preradović se u ilirsko kolo uključio razmjerno kasno, kada je već preporod ulazio u završnu fazu. Posvetivši se vojničkoj karijeri, počeo se školovati na vojnome učilištu u Bjelovaru, a potom je završio vojnu akademiju u Bečkome Novom Mjestu. Služio je u garnizonima diljem austrijskoga carstva (Pešta, Milano, Glina, Postojna, Cremona, Beč, Temišvar, Arad). Postupno je napredovao u vojničkoj hijerarhiji i postigao na kraju karijere generalski čin. Boraveći izvan domovine, bio je zapustio i gotovo posve zaboravio materinski jezik. No u Milanu se 1840. susreo s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim, istaknutim ilircem, koji je u njemu zapalio domoljubnu iskru. Na njegov nagovor Preradović – koji je do tada pisao stihove, ali na njemačkome jeziku – prevodi na njemački prvo pjevanje Gundulićeva Osmana te pjesme češkoga romantika Máche. Prve hrvatske stihove počinje pisati nakon premještaja u Zadar 1843., a senzacionalan uspjeh doživljava budnicom Zora puca, bit će dana objavljenom 1844. u prvome broju novopokrenutoga časopisa Zora dalmatinska. Nakon toga slijedi plodno stvaralačko razdoblje u kome Preradović postaje suradnikom svih važnijih hrvatskih književnih časopisa. Prvu zbirku romantičnih stihova Prvenci objavio je u Zadru 1846., a 1851., nakon premještaja u Zagreb, izlazi mu zbirka Nove pjesme. Često je svoje stihove prvo napisao na njemačkome jeziku i potom ih prevodio na hrvatski i dotjerivao uz pomoć prijatelja Ivana Trnskog. Sâm je Preradović svoje pjesništvo prema tematskome kriteriju podijelio u četiri skupine: rodoljupke, ljubovke i različne pjesme (opće teme i refleksivna lirika). Svoje prepjeve sa stranih jezika nazvao je „tuđinkama“. Iako je publiku onoga doba osvojio domoljubnom lirikom i pjesmama koje su postale sastavnim dijelom nacionalnoga romantičnog repertoara (Putnik, Djed i unuk, Na Grobniku, Rodu o jeziku, Jezik roda moga), napisao je i niz osjećajnih i melankoličnih ljubavnih pjesama u neopetrarkističkoj maniri. Neke od njih ušle su u sve antologije hrvatskoga pjesništva (Mrtva ljubav), dok su neke uglazbljene nastavile trajati kao sastavni dio urbane kulture (Miruj, miruj srce moje). Napisao je i niz refleksivnih pjesama u kojima širi horizonte hrvatskoga pjesništva tematizirajući tragičnost ljudske egzistencije, pitanja vjere, Boga, smrti, budućnosti čovječanstva (Smrt, Ljudsko srce, Bogu, Prvi ljudi). Preradović je umro u austrijskom Fahrafeldu, pokopan je u Beču, a 1879. kosti su mu prenesene u Zagreb. prof. dr. sc. Krešimir Nemec, HAZU

Naziv: ZNAMENITI HRVATI
Vrsta: P
Datum: 19.4.2018.

Ostale marke u ovoj seriji:

  
Poštovani, prijavite se u sustav kako biste mogli ocijeniti i komentirati proizvod.