ZNAMENITI HRVATI - Anđela Horvat

Povjesničarka umjetnosti i konzervatorica (Krašić, 18. 3. 1911. – Zagreb, 26. 9. 1985.). Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest umjetnosti, povijest i latinski jezik (1935.), gdje je obranila i disertaciju Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međumurju (1956.). Radni vijek provela je u Hrvatskom državnom konzervatorskom zavodu u Zagrebu (1941. – 1970.). Bila je redovita članica JAZU-a (od 1983.). Uz kreativni rad na konzervaciji spomenika, Anđela Horvat istaknuta je znanstvenica čiji je istraživački interes obuhvatio iznimno širok dijapazon tema. Vremenski, obrađivala je umjetnička djela od 7. do 20. stoljeća. Tematski, njezin predmet interesa bile su sve grane umjetnosti: od urbanizma i arhitekture, preko skulpture i slikarstva do djela umjetničkog obrta. Teritorijalno, njezin je rad bio koncentriran na kontinentalnu Hrvatsku. Ovo potonje, međutim, znači u kontekstu razdoblja u kojem je djelovala posvećenost gotovo neobrađenu području, ostavljenom u sjeni velikih tema dalmatinske umjetnosti. U tako teritorijalno omeđenom, a sadržajno širokom području rada, Anđela Horvat ostvarila je velike pomake u hrvatskoj povijesti umjetnosti. Ponajprije, riječ je o velikom broju popisanih, obrađenih i fotografiranih predmeta, koji su ostali zabilježeni u njezinim znamenitim putnim bilježnicama (Vade mecum). Uz ovakav topografski doprinos, Anđela Horvat interpretirala je mnoge do tada gotovo neobrađene, a važne cjeline, poput srednjovjekovnih burgova, barokne sakralne arhitekture, gotičke skulpture i dr. Ujedno, zaslužna je za niz novih atribucija, a ponajprije klesarske radionice Parlera, djelatne u kasnom srednjem vijeku na zagrebačkoj katedrali i gornjogradskoj crkvi sv. Marka. Uz pozitivistički pristup građi, postigla je znatnu teorijsku nadogradnju u analizi paralelne primjene stilova u doba renesanse objavljene u kultnoj knjizi Između gotike i baroka, koja je jednako aktualna danas kao i u doba kada je objavljena (1975.). Anđela Horvat ujedno je autorica prvog sintetskog prikaza cjelokupne barokne umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj (objavljenog u knjizi Barok u Hrvatskoj, 1982.). Djelo Anđele Horvat, prema tome, sabrano u više stotina znanstvenih članaka, poglavlja, zbornika i knjiga, bilo je i ostalo polazište gotovo svakog znanstvenog rada povezanog s istraživanjem umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj. dr. sc. Katarina Horvat-Levaj ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti