ZNAMENITI HRVATI, Dušan Vukotić

Dušan Vukotić Ni u jednom području filmske kulture hrvatska kinematografija nije ostavila tako globalno vidljiv trag kao što je to učinila u animiranom filmu. To ponajprije može zahvaliti produkciji studija Zagreb film od polovice 1950-ih do 1970-ih godina, skupu autora i filmova koje se obično zove „zagrebačkom školom crtanog filma“. A najpoznatiji među njima nesumnjivo je Dušan Vukotić, redatelj koji je za svoj „Surogat“ 1961. osvojio Oscara. Vukotić je i jedini autor hrvatskih filmova koji se ovjenčao nagradom američke akademije. Dušan Vukotić rođen je 1927. u Bileći (Bosna i Hercegovina). Poput mnogih budućih redatelja zagrebačke škole, i Vukotić je studirao arhitekturu. Također, poput niza zagrebačkih animatora prva je kreativna iskustva brusio u mediju karikature. Od početka 1950-ih godina aktivan je u animaciji prvo kao animator, potom kao redatelj namjenskih, a od 1950-ih godina i autorskih filma. Odmah nakon osnutka novog studija 1956. stvorit će i svoj prvi redateljski rad, „Nestašni robot“. U tom trenutku oko novonastala studija sakupila se šačica kreativaca – redatelja, animatora i crtača – koji su pokušali utrti svoj put u animiranom filmu. Shvatili su da nemaju ni resurse ni iskustva da bi se natjecali s Disneyjem u punoj, iluzionističkoj animaciji. Umjesto toga, počeli su istraživati reduciranu animaciju s pojednostavnjenim plohama, stiliziranim pokretom i naglaskom na gegu. Pritom su se oslonili na iskustva karikature, ali i na jaku zagrebačku vizualnu kulturu 1950-ih godina, poglavito na EXAT 51. Tematski, autori zagrebačke škole čedo su tadašnje izvanblokovske i vanjsko-politički ambiciozne Jugoslavije. U filmovima propituju militarizam, globalno naoružavanje, ali i nuspojave modernizacije i urbanizacije. Teme su im globalne, kao i recepcija. Već 1958. osam je zagrebačkih filmova prikazano u programu Cannesa, a istaknuti francuski filmski kritičar Georges Sadoul skupini autora pridijeva ime koje će ostati: „l'ecole du Zagreb“. Među njima, Vukotić je najuspješniji, ali i najtipičniji reprezentant. U prvim filmovima poigrava se konvencijom zapadnih žanrova i parodira ju („Cowboy Jimmy“, 1957, „Koncert za mašinsku pušku“, 1958., „Krava na mjesecu“, 1959). Najzrelija mu je faza na prijelazu u 1960-e godine kada snima svoja tri možda najslavnija filma: „Piccolo“ (1959.), „Surogat“ (1961.) i „Igra“ (1962.), a najslavniji će ostati „Surogat“ ponajprije zato što je za njega dobio nagradu američke akademije postavši prvi neamerikanac s Oscarom za animirani film. „Surogat“ je po mnogo čemu tipičan Vukotić: film o apsurdima modernizacije kreiran originalnim, gotovo apstraktnim vizualnim stilom koji efektno koristi proporcije, bjelinu i prazan okvir. Vukotić se nastavio uspješno baviti animiranim filmom do 1970-ih godina. Postupno se okušava i kao redatelj cjelovečernjih igranih filmova, no ni izdaleka s jednakim uspjehom. Snimio je dugometražne igrane filmove „Sedmi kontinent“ (1966.), urbani ratni triler „Akcija stadion“ (1981.) te SF film „Gosti iz galaksije“ (1981.). Umro je u Zagrebu 1998. u 71. godini života. Jurica Pavičić, pisac, kolumnist i filmski kritičar