ZNAMENITI HRVATI - JOSIP JURAJ STROSSMAYER

JOSIP JURAJ STROSSMAYER (1815. – 1905.) Hrvatski je narod kroz tisuće godina dao istaknute ličnosti i u svjetskim razmjerima. Među njima je i Josip Juraj Strossmayer (4. 2. 1815. – 8. 4. 1905.). Katolički je crkveni, kulturni i politički djelatnik, sabiratelj baštine, utemeljitelj institucija itd. Možda je podrijetlom od Austrijanca i Hrvatice, izrastavši u hrvatskoj obitelji koja se u Habsburškoj Monarhiji odupirala silovitim feudalnim pa kapitalističkim austrijsko-nemškutarskim, mađarsko-ungareškim i talijansko-talijanaškim gospodarima. Već kao mlad katolički svećenik u Beču je čak dvorski kapelan, doktor znanosti, jedan od voditelja Augustineuma – najvišega učilišta, predavač na Sveučilištu. U Hrvatskoj je biskup u Đakovu, nadležan za Srijem i dio Slavonije, pa srijemsko-bosanski te apostolski vikar za Srbiju. Ima još istaknutih zvanja i časti. Jedan je od najzaslužnijih da je u „vijeku nacija“ (19. st.) izrastao i „kroatizam“ ugrožen od stranih vladajućih struktura, kao i drugi Slaveni središnje i južne Europe. Kreće u obranu i zabranjivanoga hrvatskoga jezika te prvoga tisućljetnoga pisma – glagoljice i staroslavenske službe Božje. Snaži „jugoslavenstvo“, tj. „južnoslavenstvo“, kako se i na latinskom zove najznamenitija institucija koju je osnovao, a i danas djeluje kao Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, čak s desetak zavoda i muzeja. Sagradio joj je u Zagrebu veličanstvenu palaču za sabiranje i korištenje ogromnoga pisanoga blaga. S pravom ističemo – veličanstveno sveukupno djelo Josipa Jurja Strossmayera prelazi iz hrvatskih okvira tako da se i u svjetskim razmjerima nalazi u stalnoj pozornosti. Akademik Petar Strčić