ZNAMENITI HRVATI - LUKA SORKOČEVIĆ

LUKA SORKOČEVIĆ (1734. – 1789.) Skladatelj Luka Sorgo (Sorkočević), najistaknutiji hrvatski predstavnik glazbene pretklasike, rođen je u Dubrovniku 13. siječnja 1734. u uglednoj dubrovačkoj aristokratskoj obitelji. Školovan je na isusovačkom zavodu po uzoru na ondašnje plemićke običaje, gdje je vjerojatno primio i prvu glazbenu pouku. S navršenih 18 godina (1752.) Luka je već bio izabran u Veliko vijeće. Kao član Velikog vijeća, bio je obvezatan obavljati brojne dužnosti i one su ograničavale vrijeme koje je mogao posvetiti glazbi. Između 1756. i 1763. vjerojatno je studirao u Rimu, gdje je uspostavio mnoge i korisne kontakte. Godine 1764. oženio se Paulom Bonda, s kojom je imao sedmero djece, jedno od njih je i ugledni diplomat i skladatelj Antun Sorkočević. No sve više obveza smanjivalo je mogućnost bavljenja glazbom; 1781. Sorkočević je bio poslanik na bečkom dvoru na kojem upoznaje mnoge uglednike, između ostalih i Josepha Haydna. Krajem osamdesetih godina 18. stoljeća počeo je patiti od depresija, a suočavao se i sa svojevrsnom izolacijom zbog zagovaranja proaustrijske politike. Jedanaestog rujna 1789., u dobi od samo 55 godina, Luka Sorgo (Sorkočević) ubio se bacivši se s prozora svoje palače. Sorkočevićeva je glazbena ostavština otrgnuta zaboravu tek u drugoj polovici 20. stoljeća; prepoznata je vrijednost autorovih skladbi, koje su otad u neprekidnom fokusu ne samo hrvatske muzikologije nego i hrvatske, a u posljednje vrijeme i inozemne izvođačke prakse. Tvorac nevelikog opusa, ali i prvih hrvatskih simfonija koje po brojnim izražajnim i formalnim finesama te izvornim rješenjima pripadaju europskom skladateljskom krugu pretklasičnog razdoblja, Sorkočević je u glazbi bio amater, ali je nadarenošću izrazito nadvisivao nepotpuno glazbeno obrazovanje. Brojnim nadahnutim glazbenim idejama njegova glazba uvijek plijeni pozornost slušateljstva, ma gdje izvođena, i prepoznaje se po ljupkoj, melodičnoj ljepoti tematskih misli, koje su ga zauvijek uvrstile u antologiju hrvatske glazbene umjetnosti. Erika Krpan