ZNAMENITI HRVATI - MIA ČORAK SLAVENSKA

MIA ČORAK SLAVENSKA (1916. – 2002.) O Miji Čorak Slavenskoj apsolutno kompetentni dr. Slavko Batušić zapisao je 1942. godine u četvrtom tomu „Hrvatske enciklopedije“: „Najveća je i najnadarenija plesna umjetnica koja je do danas izašla iz hrvatskog naroda.“ Ova ocjena prkosi vremenu već više od sedam decenija s tim da joj se može, „uz najveća i najnadarenija“, dodati i „jedna od svjetski najpoznatijih Hrvatica 20. stoljeća“. Mia Čorak rođena je u Brodu na Savi 20. veljače 1916. godine. Otac Milan bio je ljekarnik, a majka Hedviga potječe iz glazbeno nadarene obitelji Palme. Obitelj će odseliti u Zagreb kada je Mia bila u dobi od godine dana i ondje ju majka, čim je pošteno prohodala, podvrgava glazbenoj i plesnoj pedagogiji stroge discipline i visokih kriterija. S navršene tri godine prvi put nastupa u Hrvatskome narodnom kazalištu ulogom Trouble u Madame Butterfly. Kao dijete uči balet kod Jozefine Weiss, potom ju podučavaju Margareta i Maksimilijan Froman, s kojima zajedno nastupa na pozornici HNK-a. U šestoj godini pleše u baletu La Sylphide. U sedmoj uči glasovir kao glavni predmet na Glazbenoj školi Muzičke akademije. S osam godina pleše Malo srce u Baranovićevu Licitarskom srcu, a s devet glavnu ulogu u baletu Figurine na pozornici HNK-a. S dvanaest odlazi u Beč kod baletnog majstora Opere Lea Duboisa i Grete Kraus Arnicki, koja ju uči modernom plesu. Iste godine usavršava se u Parizu kod glasovitih balerina Matilde Kschesinske, Olge Preobraženske i Ljubov Jegorove. Nakon povratka u Zagreb dvanaestogodišnja balerina priređuje u Hrvatskome glazbenom zavodu Plesno veče Mie Čorak i oduševljava i publiku i kritiku. Odmah potom postiže golem uspjeh ulogom princeze u Žar-ptici Igora Stravinskog. S trinaest je prva solistica baleta HNK-a, a primabalerina postaje s osamnaest godina. Na Olimpijadi u Berlinu 1936. godine pobjednica je u plesnoj konkurenciji. Godinu dana poslije trijumfira u Parizu nastupajući u prepunoj Salle Pleyel. Francuzi joj dodjeljuju orden Legije časti i proglašavaju je ambasadoricom dobre volje. Iste godine snima u Parizu poznati film Smrt labuda. Postavši prvo gostujuća, a potom primabalerina tada svjetski najpoznatije trupe Ballet Russe de Monte-Carlo, počinje njezin svjetski uspjeh. Pleše u Francuskoj, Engleskoj, Sjevernoj Americi i Kanadi, Južnoj Americi... Krajem Drugoga svjetskog rata formira Slavenska, Tihmar & Company i gostuje u desetcima gradova diljem Sjeverne Amerike. Nakon udaje (1946.) i rođenja kćeri Marije (1947.) gostuje s grupom Slavenska Ballet Variante u Americi, Kanadi i Srednjoj Americi. Slavenska Franklin Ballet formira 1952. godine i s njim kreira i producira poznati balet Tramvaj zvan želja prema djelu Tennesseeja Williamsa. Ponovo gostuje po Americi, ali i na Kubi te u Japanu. Nakon te turneje primabalerina je Metropolitan opere u New Yorku. Godine 1956. umjetnička je direktorica i gostujuća balerina Louiswille Balleta. Pet godina nastupala je u posebnim emisijama američkih televizijskih postaja. Umjetnički direktor Forth Worth Balleta je od 1958. godine. Plesati prestaje 1962. godine i počinje se baviti baletnom pedagogijom na University of California u Los Angelesu. Mia Čorak Slavenska umrla je 5. listopada 2002. godine u Los Angelesu, a 18. travnja 2005. godine urna s njezinim posmrtnim ostatcima prebačena je na groblje Mirogoj u Zagrebu. Stribor Schwendemann