ZNAMENITI HRVATI, Miljenko Smoje

Miljenko Smoje Malo je u hrvatskoj kulturi pisaca za koje se može reći da su stvorili vlastiti zavičaj. Jedan od onih za koje se to može reći bez skanjivanja splitski je novinar, scenarist i prozaik Miljenko Smoje. Smoje u svom spisateljskom radu nije samo opisao srednju Dalmaciju; on ju je kreirao: konstruirao je njenu medijsku sliku, kreirao njenu mitologiju, ovjekovječio njen mentalitet, kodificirao njen jezik. Ako postoji repozitorij predodžbi, zvukova i lica Dalmacije koji je utisnut trajno i hrvatskoj i (ex)jugoslavenskoj publici, znatan dio tog repozitorija djelo je upravo Miljenka Smoje. Miljenko Smoje rođen je 1923. u splitskom Velom Varošu, u ribarskoj obitelji. Nakon kratkog učiteljevanja priključuje se kao novinar „Slobodnoj Dalmaciji“. Ubrzo se afirmira kao darovit reporter živog jezika, pronicljivog zapažanja i duhovitog stila. Putuje Dalmacijom, piše reportaže i humoreske. Svojim reporterskim radom reafirmirao je srednjodalmatinsku čakavicu i vratio je u medije. Do sredine 1960-ih godina već je popularna i čitana lokalna novinarska zvijezda. Godine 1971. objavit će i prvu knjigu, „Hajdučku legendu“, nastalu povodom 60. godišnjice splitskoga nogometnoga kluba. Ta dirljiva i humorna kronika nadišla je prigodnu funkciju i funkcionira kao romaneskna kronika Splita. Najveću slavu Smoji će donijeti mladi medij televizije. Godine 1970. TV Zagreb će producirati TV seriju „Naše malo misto“ – kroniku fikcionalnoga srednjodalmatinskoga gradića od 1930-ih do 1960-ih godina. Serija je stekla enormnu popularnost i status klasika koji se redovito reprizira. Smoje će seriju uspjelo i novelizirati u istoimenom romanu. Godine 1980. Smoje će opet za TV Zagreb napisati i skuplju, ambiciozniju seriju „Velo misto“ koja prati povijest Splita te nogometnoga kluba Hajduk od 1910. do 1945. godine. Smoje je i ovu seriju novelizirao, a roman proizišao iz nje nerijetko se cijeni više od serije. Smoje je u idućem razdoblju stalno radio kao scenski pisac te scenarist filmova i TV drama. No ne prestaje biti novinar. Do smrti je objavljivao kolumne, reportaže i humoreske u „Slobodnoj Dalmaciji“, a potom u „Feral Tribuneu“. Umro je 1995. u 72. godini od raka, a posljednji tekst – objavljen tek koji dan prije smrti – završio je riječju „pisat“. Jurica Pavičić, pisac, kolumnist i filmski kritičar