ZNAMENITI HRVATI - SIDONIJA ERDÖDY RUBIDO

SIDONIJA ERDÖDY RUBIDO (1819. – 1884.) Sidonija Erdödy udana Rubido najistaknutija je dama ilirskoga preporoda. Kći grofa Karla Dragutina Erdödyja i francuske plemenitašice Henriette de Harbuval et Chamaré najranije djetinjstvo provela je u kuriji grofova Erdödy u Razvoru kraj Kumrovca. Ondje je u srcu Hrvatskoga zagorja uz privatne učitelje stekla solidno obrazovanje te prvu poduku iz pjevanja. Na poticaj Ljudevita Gaja četrnaestogodišnja Sidonija održala je prvi javni nastup u Zagrebu u ožujku 1833. godine. Na kraju koncerta otpjevala je Gajevu budnicu Još hrvatska nije pala, koju je uglazbio Ferdo Livadić. Oduševljena publika nagradila je mladu umjetnicu „gromovitim“ pljeskom, novinski tisak bio je pun pohvala te je Sidonija postala u isti mahzvijezdom ilirskoga pokreta. Uključila se u politički život, stala uz bok Gaju, Demetru, Kukuljeviću i drugim ilircima, a palača mađarske plemenitaške obitelji Erdödy na Gornjem gradu postala je važnim sastajalištem protivnika „mađaronske“ politike. Redovito je održavala koncerte (uvijek dobrotvorne), kojima je, uz njemački i talijanski standardni operni repertoar, promovirala hrvatsku glazbu. Nakon samo jednomjesečne poduke kod glasovite pjevačke pedagoginje Caroline Unger bilo joj je ponuđeno da prihvati mjesto solistice u Bečkoj operi. Sidonija je odbila primamljivu ponudu, srce ju je vuklo natrag u domovinu. Udala se 1843. godine za plemića španjolskoga podrijetla Antonija Rubida, a nakon kraćeg razdoblja nenastupanja, kada je postala i majkom, pridružila se Albertu Štrigi u promociji prve opere na hrvatskom jeziku, Ljubav i zloba, koju je tih godina stvarao Vatroslav Lisinski. Na koncertnim nastupima izvodila je pojedine arije iz te opere. Na praizvedbi Ljubavi i zlobe 28. ožujka 1846. godine te na sljedećim izvedbama (29. i 30. ožujka te 2., 4., 19. i 24. travnja) tumačila je glavnu žensku ulogu, Ljubicu. Sudeći prema novinskim izvješćima, bitno je pridonijela velikomu uspjehu opere. Nastupala je još nepunu godinu dana nastavljajući mecenatski podupirati ilirce, te je zamalo zapala u dugove. Skromna i domoljubna, grofica „krepka“ i „sladkozvučna“ glasa, Sidonija Erdödy Rubido bila je primadona ilirskog preporoda. Ennio Stipčević