DVORCI HRVATSKE 2015. - Stari grad - Đurđevac

Stari grad – Đurđevac

Đurđevac u Podravini uspio je u osam stoljeća postojanja, od 14. stoljeća do danas, stvoriti i očuvati svoj kulturno-povijesni identitet temeljen na srednjovjekovnoj utvrdi očuvanoj do naših dana, poznatoj pod imenom Stari grad. U prvim stoljećima postojanja Stari grad bio je feudalno sjedište, ali se zbog svoje vojne uloge od 16. stoljeća razvio u nizinsku utvrdu – kaštel tipa Wasserburg. Stari grad nastao je uz naselje, ali je i dalje, sve do danas, ostao odvojen od njega, opkoljen livadama koje su nekoć bile poplavljivane i time otežavale pristup. Stari grad bio je povezan mostom dugim 326 koraka i položenim u močvari, koja je stoljećima spašavala i utvrdu i naselje od neprijatelja. Stari grad jednokatna je, u tlorisu poligonalna građevina, s unutrašnjim dvorištem i trokatnom kulom na ulazu. Prostorije se nižu oko unutrašnjega dvorišta iz kojega se u njih i ulazi. U prilično dugom životu đurđevački Stari grad promijenio je mnoge vlasnike i korisnike te prošao nekoliko različitih povijesnih i graditeljskih mijena. Najprije je, do 1546. godine, bio sjedište feudalnoga posjeda, do 1871. godine je vojno sjedište, a od kraja 19. stoljeća do danas Stari grad prepušten je građanskim potrebama. U Starom gradu smješten je muzej Đurđevca i galerija umjetnina iz donacije slikara Ivana Lackovića-Croate. Đurđevački Stari grad poznat je po legendi o Picokima nastaloj između 1552. i 1586. godine kada su trajale najžešće borbe s Turcima. Jednom prilikom Turci su danima napadali utvrdu čekajući da braniteljima ponestane hrane. Branitelji su se poslužili lukavstvom i iz topa na Turke ispalili posljednje pile, a pile se na đurđevačkom dijalektu kaže picok. Nakon toga turska se vojska povukla misleći da u utvrdi ne oskudijevaju hranom. Od tada se stanovnici Đurđevca nazivaju Picoki. Akademik Mladen Obad Šćitaroci Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci www.scitaroci.hr