BITKA KOD SIGETA (blok)

Sigetska bitka, sraz malobrojne hrvatsko-ugarske vojske i velike turske vojske u ljeto 1566. godine, odredila je povijest Europe u idućem stoljeću. Sultan Sulejman Veličanstveni (1494. – 1566.) pokrenuo je ratni pohod preko Ugarske na Beč. Moderno organiziranoj turskoj vojsci, koja se sastojala od 100 tisuća vojnika i 300 topova, na putu se našao Siget, grad strateški važan za obranu Hrvatske i Ugarske. Obranu grada sa svega 2500 vojnika vodio je Nikola Šubić Zrinski (1508. – 1566.). Tako je pohod snažne turske vojske na srce Europe zaustavila početkom kolovoza malobrojna posada Sigeta. Sultan, koji je željno žurio osvojiti Beč, nudio je Zrinskom vlast nad Hrvatskom i Slavonijom kako bi velika turska vojska neometano nastavila ratni pohod prema zapadu. Zrinski je odbijao sve sultanove ponude čekajući pomoć kralja Maksimilijana, koja nikada nije stigla. Opsada Sigeta potrajala je punih mjesec dana. Branitelji utvrde odbijali su opetovane turske navale, a istovremeno su kratkim i žestokim napadima turskoj vojsci nanosili velike gubitke. Turska je vojska zbog velikih gubitaka te iznenadnog i dugotrajnog zaustavljanja bila zatečena i demoralizirana. Početkom rujna umro je sultan Sulejman, a veliki vezir Mehmed-paša Sokolović prikrio je njegovu smrt i 7. rujna zapovjedio zadnji napad tijekom kojeg su turski vojnici uspjeli zapaliti kaštel sigetske utvrde. U tom trenu Nikola Šubić Zrinski zapovjedio je proboj preživjelih. U posljednjoj junačkoj borbi pogiba Nikola Šubić Zrinski, dok od cjelokupne posade preživljava tek nekolicina ljudi. Gubitci turske vojske iznosili su oko 30 tisuća vojnika, te se ona povlači u Tursko Carstvo. Sigetska bitka odjeknula je u cijeloj Europi i označila je početak kraja turske vojne premoći. Marko Vukičević