150. OBLJETNICA POSTAVLJANJA SPOMENIKA BANU JELAČIĆU (blok)

Spomenik banu Josipu Jelačiću smješten je na istoimenome glavnom zagrebačkom trgu i prepoznatljiv je simbol grada Zagreba. Josip Jelačić (rođen 16. listopada 1801.), general i hrvatski ban od 1848. godine, stekao je slavu u bitkama u obranu Habsburške Monarhije u vrijeme Mađarske revolucije 1848. godine, a status hrvatskoga nacionalnog junaka odlučnom borbom protiv mađarske hegemonije nad Hrvatskom. Prvi prijedlog za postavljanje spomenika Josipu Jelačiću dao je gradski načelnik Janko Kamauf 1854. godine, kada je Josip Jelačić rješenjem cara Franje Josipa dobio grofovski naslov, no teškoće u prikupljanju sredstava odgodile su postavljanje spomenika. Ban Josip Jelačić umro je 20. svibnja 1859. godine. Ubrzo nakon smrti omiljenoga bana njegov nasljednik, ban Josip Šokčević, naredio je da Odbor za podignuće spomenika raspiše natječaj za spomenik, a za mjesto postavljanja izabran je najveći donjogradski trg, koji je još za Jelačićeva života nazvan njegovim imenom. U dopisu Gradskom poglavarstvu 25. studenog 1860. godine ban Šokčević dao je detaljne odredbe: da se spomenik podigne na Trgu Jelačić-bana, da bude izliven od mjedi, da podnožje bude od domaćega granita, da se pokojnika prikaže jašućeg u narodnom odijelu te da se prihvaćeni prijedlog nagradi s 500 forinti. Na natječaj su se javila dvojica umjetnika: riječki kipar Vatroslav Donegani (1835. – 1899.) i austrijski umjetnik Anton Dominik Fernkorn (1813. – 1878.). Odabran je prijedlog A. D. Fernkorna, jednog od najvažnijih umjetnika bečkoga klasicizma, slavnoga autora više konjaničkih spomenika. Zagrepčanima je već bio poznat po kipu Merkura, boga trgovine, kojeg je izradio sa 17 godina, a 1830. godine postavljenog na kuću Pavla Hatza (danas krasi pročelje hotela Dubrovnik sagrađenog 1929. godine na mjestu Hatzove kuće). U Zagrebu se nalaze još dva Fernkornova kipa: Sveta Marija Imakulata s četiri anđela, koju je zagrebačko poglavarstvo kupilo 1864. godine za Trg svetoga Marka, a 1880. godine postavljena je ispred katedrale, i Sveti Juraj ubija zmaja (1854.), kojeg je 1867. godine kupio zagrebački nadbiskup Juraj Haulik za perivoj Jurjaves (Maksimir), a danas je postavljen na Trgu maršala Tita. Ugovor o izradi spomenika banu Jelačiću Fernkorn je potpisao 22. listopada 1861. godine. Spomenik banu Jelačiću, prvi javni brončani spomenik u Zagrebu, pripada paradnome tipu konjaničkoga spomenika. Ban je prikazan na konju u kasu, odjeven je u svečanu odoru kakvu je nosio na ustoličenju za bana 1848. godine, a u desnoj ruci drži isukani mač. Postavljen je na granitno podnožje koje na prednjoj strani ima reljefno ukrašenu ploču s natpisom „Ban Jelačić 1848.“, a sa stražnje strane grb je obitelji Jelačić. Prema Fernkornovoj preporuci, spomenik je postavljen u smjeru sjever-sjeveroistok licem okrenut prema življem i važnijem dijelu grada, prema Kaptolu i Gradecu. Spomenik je otkriven 16. prosinca 1866. godine, uklonjen je 1947. godine, a zahvaljujući povjesničaru umjetnosti dr. Antunu Baueru, sačuvan je i pohranjen u Gliptoteci. Nakon proglašenja samostalne hrvatske države restauriran je i vraćen na glavni zagrebački trg 1990. godine, na banov rođendan 16. listopada, no ovaj put okrenut licem prema jugu, današnjem „življem“ dijelu grada. Vesna Vrabec