ETNO BAŠT. 2018 ŠESTINE

Šestine Šestine su prigorsko selo pod Medvednicom, danas dio aglomeracije grada Zagreba. Nazvano je prema šestini, obliku davanja u doba feudalizma. Naselje se počelo razvijati u 13. stoljeću. Šestinska je nošnja svoj današnji oblik dobila u drugoj polovici 19. stoljeća, a u njoj se naziru različiti povijesni slojevi. Trodijelna ženska odjeća sastoji se od rubače (suknje prišivene na prsluk), opleća i fertuna (pregače). Tkanje za odjeću izrađivali su tkalci, pa je ono jednostavno, od lanene ili konopljine pređe, s malo ukrasa u obliku raznobojnih uskih pruga. Prema toj su nošnji njoj slične prigorske nošnje na području Medvednice dobile naziv šestinski tip. Taj tip nošnje sačuvao se zbog blizine Zagreba, jer je nošnja Prigorki postala simbolom identiteta zbog kakvoće proizvoda (sir i vrhnje, voće i povrće) i usluga (pranje rublja) te prodaje cvijeća (osobito proljetnica), koje su dnevno prodavale na zagrebačkim tržnicama, osobito na glavnoj tržnici Dolcu. Prigorci su u prošlosti odijevali različite kapute, kabanice, ogrtače, prsluke i kaputiće od krzna i kože, a od 19. stoljeća istovrsne odjevne predmete od vunenih tkanina, pusta ili darovca. Tako su se i muškarci i žene ogrtali velikim kabanicama zvanim čohama, na kojima se nalaze aplikacije od sukna, kože i vunenoga veza, a koje su izrađivali specijalizirani majstori čohaši. Surke, kraći kaputići, i prsluci, lajbeci, bili su od pusta ili sukna, ukrašavani aplikacijama vezom ili u raznim vezilačkim tehnikama i raznobojnim nitima, a izrađivali su ih zagrebački obrtnici.