100. OBLJETNICA ETNOGRAFSKOG MUZEJA U ZAGREBU

Etnografski muzej je muzej s vizijom i poslanjem, muzej koji obilježava 100 godina samostalnog djelovanja na današnjoj lokaciji na Trgu Mažuranića 14 u Zagrebu, prepun planova za obnovu i inovativnih programa za publiku. I samu obljetnicu dočekuje radno uređujući svoju zgradu, jedinstvenu secesijsku građevinu koju je projektirao Vjekoslav Bastl za Trgovačko-obrtni muzej 1903. godine. Korijene Etnografskog muzeja nalazimo u Narodnom muzeju utemeljenom u Zagrebu 1846. jer su pojedine zbirke nakon razdvajanja u specijalizirane muzeje pripale Etnografskom muzeju. Naredbom bana Hrvatske i Slavonije 22. listopada 1919. osniva se Etnografski muzej kao dio nacionalnog muzeja, a njegovim dijelom postaje više zbirki različitih provenijencija. To su etnografske zbirke povijesno-arheološkog odjela Hrvatskog narodnog muzeja, Muzeja za umjetnost i obrt, Hrvatskog školskog muzeja, Muzeja trgovačko-obrtničke komore i zbirke proizvoda pučkoga kućnog obrta pod nazivom Zbirka S. Bergera. Naime, vlada je u travnju 1919. kupila spomenutu zbirku od industrijalca Salomona Bergera, koji je postao i prvi ravnatelj novoosnovanog Muzeja. Tijekom stoljeća brojni su istaknuti muzealci obogatili rad Muzeja svojim istraživanjima, prikupljanjem građe te publiciranim stručnim i znanstvenim radovima. Muzej je prepoznat po atraktivnim izložbama i projektima među kojima su mnogi nagrađeni i međunarodno prepoznati. Angažiran je u zajednici, promiče multikulturni pristup i programe s osjetljivim skupinama. Današnji postav Etnografskog muzeja datira iz 1972. i u njemu je izložen mali dio prebogatoga fundusa koji sadrži oko 85 000 predmeta i 40 000 jedinica audiovizualne građe. Stoga se uz pomoć europskih fondova intenzivno radi na novom muzejskom postavu koji će prikladno odgovoriti na potrebe posjetitelja 21. stoljeća. Goranka Horjan ravnateljica Etnografskog muzeja u Zagrebu