EUROPA – PTICE, galeb klaukavac

Kada spomenemo galeba, u naπim mislima pojavi se galeb Jonathan Livingston i njegova simbolika za postizanjem znanja u letu bez granica, koju je opisao Richard Bach. Hrvatska je pomorska zemlja, a jedan od njezinih najljepπih ukrasa koji povezuje more s nebom je galeb klaukavac, Larus michahellis. U svijetu ima viπe od 50 vrsta galebova, a galeb klaukavac je u Hrvatskoj gnjezdarica na udaljenim i nenaseljenim jadranskim otoËiÊima i hridima. Nekada je smatran podvrstom L. cachinnans michahellis, a danas se izdvaja u zasebnu vrstu. Galeba klaukavca prepoznat Êemo po æutim nogama, dok su lea i krila siva s tamnijim zavrπetkom primarnih letnih pera. Na nogama ima plivaÊu koæicu. Vrat i trbuh su bijeli, a kljun je æut sa æarko crvenom toËkom na donjoj vilici. DugaËak je od 55 do 67 cm i s rasponom krila od 130 do 150 cm. Spolovi su izgledom sliËni, a ptice mogu æivjeti 10 i viπe godina. Ova je ptica kolonijalna gnjezdarica, a za gnijeæenje je spremna izmeu treÊe i pete godine æivota. Galebovi klaukavci imaju samo jedno leglo godiπnje. Æenka polaæe dva do tri jaja tijekom travnja, svibnja ili lipnja na tlo meu kamenjem s malo vegetacije, no znaju se gnijezditi i na krovovima kuÊa, primjerice u Rovinju. I muæjak i æenka inkubiraju jaja od 28 do 30 dana te oboje hrane mladunce, koji ostaju u gnijezdu joπ 35 do 40 dana. Prehrana galeba klaukavca sastoji se od ribe, rakova i πkoljaka, kao i druge hrane æivotinjskog ili biljnog podrijetla, a znaju se hraniti i strvinom. Radi hranjenja zalazi u naselja i dublje u unutraπnjost kontinentalne Hrvatske, na mjesta odlaganja otpada oko kojih se moæe okupiti i veÊi broj jedinka. Populacije galeba klaukavca u Hrvatskoj procjenjuju se na pribliæno 40.000 do 60.000 gnjezdeÊih parova. Vrsta nije ugroæena, nego je stabilna te je zaπtiÊena zakonom, pa lokalnom stanovniπtvu nije dopuπteno uzimanje jaja iz gnijezda galeba klaukavca. Ako gnijezda budu opljaËkana, galeb klaukavac ima novo leglo u istoj sezoni. Galeb klaukavac je ptica stanarica koja se cijele godine zadræava blizu mjesta svojega gnijeæenja. No mladi primjerci ptica mogu se otisnuti i izvan podruËja Jadrana, do kontinenta na slatke vode, a neki lete Ëak i do obala sjeverne Europe odakle se vraÊaju na Jadran. Ova kretanja domaÊih populacija galeba klaukavca dokazana su prstenovanjem te analizom bioloπkih markera prvi put (1988.) provedenom u Hrvatskoj. dr. sc. Jasmina MuæiniÊ, viπa znanstvena suradnica u miru