DVORCI HRVATSKE, Januševec

Januševec – klasicistički dvorac baruna Vrkljana Dvorac Januševec mnogi smatraju najvišim dometom klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Smatra se i jednim od najistaknutijih primjera rekonstruiranoga graditeljskog nasljeđa u Hrvatskoj, jer je temeljito obnovljen nakon ratnog razaranja 1945. godine. Nalazi se u selu Prigorju Brdovečkom, blizu Zaprešića, 20 km zapadno od središta Zagreba. Smješten je na spoju zagorskih brežuljaka i savske doline odakle se pruža lijep pogled na dolinu i Samoborsko gorje u daljini. Lijepo je izražena prostorna, graditeljska i oblikovna cjelovitost dvorca, gospodarskih zgrada i perivoja – s naglašenom jednoosnom tlocrtnom kompozicijom. Maleni pejsažni perivoj (površine 2,6 ha) izvorno je bio bidermajerskog ugođaja s cvjetnim nasadima. Dvorac je u tlocrtu veličine 40x30 m, u sredini s okruglom dvoranom oko koje se nižu prostorije. Pročelja odaju klasicistički red, bogate obrade i plastičnosti. Altana na južnom pročelju, ulazni portik s arhitravom i timpanonom na sjevernom pročelju, lođa na zapadnom te pilastri na istočnom čine pročelja dinamičnim. U dvorcu su četiri etaže: podrum, nisko prizemlje (suteren), visoko prizemlje i kat. Plemićki posjed postojao je od kasnoga srednjeg vijeka. Prije gradnje dvorca bila je ondje kurija u vlasništvu obitelji grofova Kulmer i Sermage. Posjed je 1829. kupio barun Josip Vrkljan (1777. – 1849.) i dao podići dvorac. Netom se vratio iz Italije gdje je završio svoju vojničku karijeru austrijskog časnika te političku karijeru državnog tajnika talijanskog vojvodstva Parme i Piacenze, na dvoru Marije Lujze, druge žene Napoleona I. Bonapartea. Dvorac je 1845. kupio grof Corberon (1807. – 1861.), francuski političar koji se nastanio u Hrvatskoj. Poslije je dvorac promijenio nekoliko vlasnika. Godine 1984. u Januševcu je smješten dio arhivske građe Hrvatskoga državnog arhiva, koja se ondje nalazi do danas.