25 GODINA KUNE 2019

Prije dvadeset i pet godina, na Dan državnosti 30. svibnja 1994., kune i lipe postale su zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Taj simbol državnosti i suverenosti pustila je u optjecaj Narodna banka Hrvatske nakon što su stečeni uvjeti za trajniju stabilizaciju hrvatskoga gospodarstva. Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana od 16. kolovoza 1991. imenovana je Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu novčanica Republike Hrvatske. Komisija je odabrala idejni prijedlog kovanog novca kuna i lipa koji je izradio akademski kipar Kuzma Kovačić te prijedlog novčanica akademskog slikara i grafičara Miroslava Šuteja i prof. Vilka Žiljka, stručnjaka za računalnu grafiku. Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je 29. srpnja 1993. odluku kojom se novčanom jedinicom Republike Hrvatske proglašava hrvatska kuna podijeljena na sto lipa. Povijest naziva kune počinje s krznom kune kao sredstvom naturalnog plaćanja i mjerilom vrijednosti koje s vremenom postaje i obračunska jedinica. Naziv kuna odabran je zbog važne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Republike Hrvatske. Naime, kunino krzno bilo je sredstvo plaćanja poreza, koji je po njemu nazvan kunovina ili marturina (lat. martur, kuna), u srednjovjekovnoj Slavoniji, Primorju i Dalmaciji. Za naziv novčane jedinice manje od kune odabran je naziv lipa, koji se također oslanja na hrvatsko folklorno, književno i povijesno nasljeđe. Hrvatska narodna banka