HRVATSKO PREDSJEDANJE VIJEĆEM EUROPSKE UNIJE

Prvog siječnja 2020. Hrvatska prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije u sklopu Trija država predsjedateljica kojeg uz Hrvatsku čine Rumunjska i Finska. Šestomjesečno predsjedanje ovom ključnom zakonodavnom institucijom Europske unije istodobno je velik izazov, ali i jedinstvena prilika za višestruku promidžbu Hrvatske unutar Europske unije. Hrvatska je kroz svoje nacionalne prioritete istaknula da želi vidjeti Europu koja raste ujednačeno, održivo i uključivo, koja povezuje, koja štiti te koja je otvorena i asertivna. Kako bi se ovi ciljevi obistinili, bit će potreban napor cijele države, od tijela državne uprave do poslovnih udruženja, institucija visokog obrazovanja, turističkih zajednica i mnogih drugih. Često se govori da jedna zemlja tek nakon uspješnog završetka svoga prvog predsjedanja Vijećem postaje istinska država članica Europske unije. To je tako jer je predsjedanje određen test zrelosti za našu državnu upravu – više od 300 državnih službenika iz Hrvatske djeluje tijekom predsjedanja u svojstvu predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja pripremnih tijela Vijeća nalazeći se tako na ključnim pozicijama u europskom zakonodavnom procesu. U sklopu predsjedanja održava se oko 1400 formalnih sastanaka u Bruxellesu, no to ne znači da je predsjedanje ograničeno na europsku prijestolnicu. Zagreb na početku predsjedanja posjećuje novi saziv Europske komisije, a u Republici Hrvatskoj održavaju se dva summita, dvanaest neformalnih ministarskih sastanaka Vijeća, osam ministarskih konferencija i više od sto događaja na stručnoj i radnoj razini – sve kako bi se pripremili i donijeli zakonodavni akti za ostvarivanje zadanih prioriteta predsjedanja. Predsjedanje ima bogat kulturni i promidžbeni aspekt – izabran je službeni logotip i slogan predsjedanja, održavaju se svečani koncerti otvaranja u Zagrebu i Bruxellesu, a posebni kulturni programi bi će upriličeni na više od pedeset lokacija diljem svijeta. Kulturni program predsjedanja povezan je s Rijekom kao Europskom prijestolnicom kulture kako bi Hrvatska u ovoj povijesnoj godini Europi i svijetu pokazala bogatstvo svoje jedinstvene kulturne baštine. Predsjedanje je itekako izazov u kontekstu 2020. kada su u novom sazivu Europska komisija i Europski parlament te kada Brexit sve više potiče raspravu o budućnosti Unije. Međutim, ako je 2013. bila godina u kojoj je Hrvatska potvrdila svoje mjesto u europskoj obitelji, onda će povijest pamtiti 2020. kao onu u kojoj je Hrvatska pokazala da može biti na kormilu europskoga zakonodavnog procesa i da može pridonositi dobrobiti i boljoj budućnosti svih građana Europske unije. Tin Musić stručni prvostupnik novinarstva, MVEP