DVORCI HRVATSKE, Novi dvori

Novi dvori – dvorac hrvatskog bana Josipa baruna Jelačića u Zaprešiću Posjed Novih dvora utemeljen je 1611. u sklopu Susedgradsko-stubičkog vlastelinstva. Od tada do sredine 19. stoljeća promijenili su se brojni vlasnici, poznata plemićka prezimena – Zrinski, Čikulin, Sermage, Festetić i Erdödy. Godine 1852. od Aleksandra Erdödyja dvorac kupuje tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić. Imanje je bilo vlasništvo njegove obitelji do 1934., kada je umrla banova nećakinja, grofica Anka Jelačić, posljednji potomak obitelji. Posjed je ostavila hrvatskom narodu, osnovavši četiri zaklade s dobrotvornim svrhama. S Drugim svjetskim ratom nestale su zaklade, ali i kontinuitet života u dvorcu, koji se nalazi samo 18 km od Zagreba. Od tada do danas pokušava se dvorcu i dvorskom sklopu vratiti život u nekom suvremenom obliku. Dvorac, s pratećim gospodarskim zgradama, svjedoči o povijesti dugoj tri i pol stoljeća. U dolini ispod srednjovjekovnoga plemićkoga grada Susedgrada sagrađena je nakon 1671. kurija nazvana Novi dvori. Kurija je poslije ugrađena u zapadni dio današnjeg dvorca, koji je poprimio konačan izgled sredinom 19. stoljeća, s obilježjima neogotičkoga historicizma. Tada je uređen i pejsažno-romantičarski perivoj. Dvorac se nije mijenjao tijekom 83 godine u posjedu obitelji Jelačić, koja je čuvala uspomenu na bana. Dvorski sklop obuhvaća dvorac, perivoj, vrtove i voćnjak, brojne gospodarske zgrade i park-šumu, ukupne površine oko 20 hektara. Dvorcu se prilazilo alejom divljih kestenova koju prate gospodarske zgrade među kojima se ističe okrugla vršilnica i troetažna žitnica preuređena u Galeriju „Skurijeni“. Ban je u perivoju podigao neogotičku kapelu u kojoj je bio i pokopan. U park-šumi Hrastina podignuta je 1884. neogotička grobnica obitelji Jelačić izvedena prema projektu arhitekta Hermana Bolléa, obnovitelja zagrebačke katedrale i graditelja mirogojskih arkada. akademik Mladen Obad Šćitaroci prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci