HRVATSKI TURIZAM – NIN, vizura grada s morem

NIN – prva prijestolnica Hrvata Povijesni grad Nin smješten je u zaljevu na rubnom dijelu Ravnih kotara, a od Zadra je udaljen 14 kilometara. Unutar jedinstvene hrvatske lagune prostire se otočić na kojem se nalazi starogradska jezgra grada na površini 15 hektara s promjerom 500 metara, koja je povezana s kopnom s dva kamena mosta. Iznimno vrijedna arheološka baština od prapovijesnoga do ranoga novog vijeka pridonijela je tomu da otočna povijesna jezgra i kopnena okolica imaju pravni status zaštićenoga kulturnog dobra. Na mjestu današnje solane otkriveno je najstarije naselje na ninskom teritoriju koje potječe iz razdoblja neolitika (5500. do 5000. g. pr. Kr.). Na povijesnom otoku grad je kontinuirano naseljen već 3000 godina. Osnovali su ga Liburni u 9. st. pr. Kr., a prema bogatoj ostavštini Nin je jedno od najvažnijih liburnskih nalazišta. Na istom položaju Rimljani su razvili grad pod imenom Aenona i uzdigli ga u status municipija. O intenzivnom urbanom razvoju svjedoče arheološki ostatci najvećega antičkoga hrama na istočnoj obali Jadrana, raskošnih mozaika, impozantnih kipova rimskih careva izloženih u zadarskom muzeju, urbanističkog rastera ulica, vodovoda i dr. Tijekom velikih seoba Slavena koji su, prema izvorima, naselili područje Dalmacije, došlo je do formiranja ranosrednjovjekovne hrvatske države. Ubrzo je grad Nin postao prvo političko, kulturno, a od 9. st. i vjersko središte Hrvatske. U turbulentnim razdobljima grad je više puta stradao, a najteže u 17. st. kada su Mlečani iz strateških razloga raselili stanovnike i porušili Nin tijekom rata protiv Osmanlija. Dugotrajne ratne nedaće opustošile su ninski kraj, a na ruševine drevnoga grada doselilo je stanovništvo iz zaleđa i Like, pa je od tada Nin tri stoljeća živio ruralnim načinom života. Razvojem gospodarstva krajem 20. st. grad je postupno dobio urbana obilježja. Nedovoljno je poznata povijesna baština najstarijega hrvatskoga kraljevskoga grada. Jeste li znali da se u Ninu čuva jedan Judin srebrnjak, prsten pape Pija II., starohrvatski brodovi Condura croatica iz 11. st., čudotvorni kip Djevice Marije, a njegove dvije romaničke crkvice, Svetoga Križa iz 9. st. i svetog Nikole iz 12. st., važne su za širi prostor Mediterana? Nin je grad Višeslavove krstionice, kneževa i kraljeva, poznatog biskupa Grgura Ninskog, a više od 500 godina svetište je Gospe od Zečeva; u njemu je napisan i prvi hrvatski roman Planine. Nin je i grad soli koja nosi ekološki certifikat, a način prikupljanja identičan je onomu iz doba Rimljana. Od 1960. je na Kraljičinoj plaži poznato hrvatsko klimatsko lječilište ljekovitim blatom s ljetnom klinikom na otvorenom. Usto ima i bogat tradicijski život. Svetkovine Gospe od Zečeva upisane su u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nin ima očuvanu vještinu izrade drvenih brodova imenom plazulja, a očuvana je i vještina izrade jedinstvene hrvatske gastronomske delicije pod nazivom ninski šokol, zatim umijeće sviranja tamburice, koje traje više od 100 godina, a njeguje se i klapsko pjevanje. Prirodna bogatstva Nina uključuju duge pješčane plaže i očuvani okoliš s muljevitim područjima na koja tijekom godine dolazi više od 200 vrsta ptica. To je prema brojnosti i potvrdi biologa više od polovice populacije ptica koje borave u Hrvatskoj. Na širem prostoru nalazi se ekološka mreža osam „Natura 2000“ staništa, pet endemičnih, četiri kritično ugrožene i pet osjetljivih biljaka određenih u svrhu zaštite. Šarmantni gradić Nin je 2010. proglašen „Europskom destinacijom izvrsnosti – EDEN“, pa od tada razvija održive oblike turizma. Od 2015. Nin nosi titulu jednog od najromantičnijih odredišta Europe.