HRVATSKA FAUNA – LEPTIRI, močvarna riđa

Močvarna riđa Močvarna riđa (Euphydryas aurinia) jedna je od najprepoznatljivijih vrsta iz porodice šarenaca (Nymphalidae). Dobila je ime prema tipu staništa na kojem najčešće boravi, a to su vlažne livade. U Hrvatskoj su poznata dva ekološka tipa vrste – populacije koje nastanjuju vlažne travnjake kontinentalne regije te populacije suhih travnjaka alpske i mediteranske regije Hrvatske. U kontinentalnoj regiji populacije su obično izolirane s fragmentiranim pogodnim staništima. Uništavanje takvih manjih vlažnih staništa i promjene u vodnom režimu najizraženija su prijetnja kontinentalnog područja koja može dovesti do lokalnog izumiranja vrste. U alpskoj i u mediteranskoj regiji populacije su veće i prisutne na većim pašnjacima i travnjacima, a gdje je sukcesija uzrokovana smanjenjem ekstenzivne ispaše glavna prijetnja. Najnovija istraživanja potvrdila su prisutnost vrste u gotovo svim povijesno poznatim područjima te brojnim novim lokalitetima u svim regijama Hrvatske, uz brojne populacije diljem dalmatinskog zaleđa. Staništa su močvarne riđe vlažne vapnenačke otvorene livade s biljkama hraniteljicama iz rodova zvjezdoglavki (Scabiosa), prženica (Knautia), zečina (Centaurea), kozokrvina (Lonicera), trpuca (Plantago), dubačaca (Teucrium), kao i livadni preskoč (Succisa pratensis). Biljke hraniteljice gusjenice su žuti srčanik (Gentiana lutea), šumska kozokrvina (Lonicera periclymenum), golublja zvjezdoglavka (Scabiosa columbaria) i dr. Ženke biraju veće, istaknutije biljke hraniteljice ili manja područja niže vegetacije gdje je brojnost biljaka hraniteljica vrlo visoka. Ženka polaže do 350 okruglih jajašaca žute boje u gomilicama na donju stranu listova, iz kojih krajem srpnja izlaze gusjenice. Gusjenica je tamne osnovne boje do crne s istaknutim četinama po tijelu. Gusjenice se u početku razvoja ne hrane solitarno već kolonijalno u malim svilenim mrežama. Močvarna riđa od rujna prezimljuje kolonijalno u četvrtom stadiju gusjenice u zimskim hibernacijskim mrežama, svom svilenkastom skloništu. Krajem ožujka sljedeće godine, a nakon hibernacije, četvrti stadij gusjenice prekida „skupno” hranjenje tako da se u petom i šestom stadiju gusjenice hrane pojedinačno. Od kraja travnja do početka svibnja vrsta živi u stadiju kukuljice iz koje u prvom ili drugom tjednu svibnja ovisno o klimatskim prilikama izlijeće odrasli leptir – reproduktivna razvojna faza. Močvarna riđa ima jednu generaciju godišnje, a imago leti od travnja do srpnja. Na području Hrvatske močvarna riđa najčešće se može vidjeti u svibnju i lipnju. Vrsta je ugrožena nestankom staništa zbog sukcesije, isušivanja livada uslijed promjene vodnog režima ili intenziviranja poljoprivredne proizvodnje. Na smanjenje brojnosti populacije u velikoj mjeri utječu i parazitoidi reda opnokrilaca (Hymenoptera). Močvarna riđa je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte. Nalazi se na Dodatku II. i IV. Direktive o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC), a cilj je očuvanje na 26 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.