BORBA PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA – Posadi drvo!

Svi smo svjedoci ekstremnih vremenskih prilika koje se događaju zadnjih desetljeća. Velike suše, visoke ljetne temperature, neuobičajeno obilne oborine i poplave, snažni vjetrovi i oluje pogađaju nas češće nego prije. Klima se mijenja, čitamo u tiskovinama i na portalima, a jesmo li stvarno svjesni što se događa? Klimatske promjene, znanstveno rečeno, periodične su izmjene Zemljine klime koje nastaju kao posljedica promjena u atmosferi i kao posljedica međudjelovanja atmosfere i različitih drugih geoloških, kemijskih, bioloških i geografskih činitelja unutar Zemljina sustava. Svi se ovi činitelji mijenjaju tijekom vremena. Neki, poput zagrijanosti i distribucije topline u oceanima, atmosferske kemije i vegetacije koja prekriva Zemljinu površinu, mijenjaju se u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Drugi, poput položaja kontinenata te položaja i visine planinskih lanaca, mijenjaju se tijekom vrlo dugih vremenskih razdoblja. Stoga klima, koja proizlazi iz fizičkih svojstava i kretanja atmosfere, varira u svakom zamislivom vremenskom rasponu. Ipak, velik učinak na klimu imamo i mi ljudi neizravno svojim aktivnostima, a to je osobito vidljivo u zadnje vrijeme. Naša velika potreba za energijom i upotreba fosilnih goriva dovela nas je do emitiranja golemih količina ugljikova dioksida u atmosferu što je rezultiralo učinkom staklenika i globalnim zagrijavanjem. Osim recentnog onečišćenja stakleničkim plinovima, tijekom proteklih 8000 godina ljudi su iskrčili do polovice šuma na našem planetu. Sječa ili spaljivanje šuma oslobađa ugljik pohranjen u njihovim stablima i tlu i sprječava ih da apsorbiraju višak ugljikova dioksida u atmosferi. Budući da stabla oslobađaju i vlagu koja hladi zrak oko njih, znanstvenici su otkrili da je krčenje šuma dovelo do intenzivnijih toplinskih valova u Sjevernoj Americi i Euroaziji. Je li prekasno da prekinemo ovaj vrtlog klimatskog propadanja i što možemo učiniti? Postoje tri načina: 1) pošumljavanje, 2) ponovno pošumljavanje i 3) prirodna obnova šumskih ekosustava. Pošumljavanje se odnosi na sadnju šuma tamo gdje ih prije nije bilo ili tamo gdje su šume nedostajale dugo vremena – 50 ili više godina. Ponovno pošumljavanje je sadnja drveća tamo gdje su šume nedavno iskrčene, a prirodna regeneracija uključuje odgovorno upravljanje šumama kako bi se čitav ekosustav oporavio. Prirodna obnova šuma ima malo neželjenih posljedica, a pruža velik potencijal skladištenja ugljika tijekom sljedećih desetljeća. Ako se provede u cijelom svijetu, prirodna obnova šuma mogla bi uhvatiti do 70 milijardi tona ugljika u biljkama i tlu do 2050. što je otprilike količina ugljikova dioksida koju emitiramo u 7 godina korištenjem fosilnih goriva! Šume su „generatori“ čistog zraka i čuvari prirodnih vodotoka, pružaju mogućnosti rekreacije, hranu, te ostala dobra i usluge ekosustava. Šume također povezuju ljude s prirodom i igraju važnu ulogu u kulturi i opstanku nekih autohtonih naroda. One su ključan dio kruženja ugljika u prirodi i mogu pomoći u smanjenju utjecaja klimatskih promjena diljem svijeta. Šume apsorbiraju ugljik dok rastu, djelujući kao „banka“ za skladištenje ugljika koja pomaže u kompenzaciji emisija fosilnih goriva. Urbane šume, kao što su parkovi, vrtovi i rezervati prirode, osiguravaju važne koristi gradovima. Sadnja drveća može pomoći u ublažavanju klimatskih utjecaja poput visokih temperatura, toplinskih otoka, otjecanja vode i poplava. Stoga se uključite u borbu protiv klimatskih promjena – posadite drvo! prof. dr. sc. Ivančica Ternjej