SVJETIONICI 2015. - DAKSA

Daksa Otočić Daksa najistočniji je otok Elafitske skupine, 400 metara zračne linije od hotelskog naselja Babin kuk, a dvije nautičke milje od dubrovačke luke Gruž. Obrastao mediteranskom vegetacijom, otočić je dug 580 metara i širok 100 do 180 metara. Najviši vrh otočića je 24 metra nad morem. Ostatci svjetioničarske zgrade na zapadnoj obali Dakse svjedoče da je ondje sagrađen jedan od najmanjih jadranskih svjetionika. Oporukom iz 1281. godine dubrovački plemić Sabin Getaldić, koji je financirao gradnju crkve i samostana na Daksi, koja je bila njegovo vlasništvo, poklanja ih crkvi. Franjevci se doseljavaju na Daksu nakon dovršenja gradnje tijekom 13. stoljeća. Od nekadašnjeg zdanja na Daksi danas su ostali samo tragovi. U razdoblju Dubrovačke Republike na Daksi je planirana gradnja utvrde za koju je 1616. godine dovršena dokumentacija. Od gradnje se odustalo te se za vojne namjene tijekom vladavine Napoleona koristio stari samostan. Godine 1871. Austro-Ugarska kupuje otočić od franjevaca te na njemu 1872. godine gradi svjetionik. Već desetljećima na Daksi nema svjetioničara. Prizemnica površine 46 četvornih metara potpuno je propala, kao i nekadašnja agregatnica pokraj nje. Status vlasništva zemljišta još uvijek priječi mogućnost obnove. Svjetlo koje je nekada bilo u kamenoj kuli sa spiralnim stubama 19 metara nad morem premješteno je u metalnu kulu neposredno uz more. Domet svjetla je 10 nautičkih milja. Rad je automatiziran i prati se daljinskim nadzorom. Daksa je danas omiljeno izletište Dubrovčana. Nakon proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske i nakon 46 godina šutnje otkrivena je i mračna tajna Dakse. O podmuklo ubijenim imućnim i uglednim Dubrovčanima 25. listopada 1944. godine danas svjedoči spomenik s 44 uklesana imena. Među žrtvama su i dvojica franjevaca, nekadašnjih „gospodara“ Dakse.

Prof. dr. sc. Neven Šerić