Prva poštanska marka
Prva poštanska marka izdana je davne 1840. u Velikoj Britaniji i popularno se zove "Penny Black", a njezin idejni tvorac bio je Rowland Hill. Na prvoj poštanskoj marci otisnut je lik engleske kraljice Viktorije. Zbog svoje crne boje nazvana je "Penny Black". Neki izvori spominju da je ova marka u prodaju bila puštena još 1. svibnja u gradu Bathu, ali u obvezatnu je uporabu ušla šest dana poslije. Ipak, poznate su i omotnice na kojima je marka poništena još 2. svibnja. Očito je da je za takve pošiljke poštarina bila plaćena dvaput: po starom i po novom tarifnom sustavu i modelu. Sva je prilika da je to i najpoznatija marka ikad izdana. Vrednota od dva penija, tzv. u prometu se našla 8. svibnja iste godine, odnosno dva dana poslije. Ukupno je izdano 68.000.000 maraka. Jedino britanske poštanske marke nemaju naziv države. Umjesto naziva države imaju kraljevski profil.
“Bečka ruža” od Augarten porculana prva je marka na svijetu napravljena od porculana
Sofisticirani dizajn i bezvremenska ljepota: to su značajke svjetski poznatog Augarten porculana čija tradicija seže gotovo 300 godina unatrag. Augarten porculan sada je dostupan i u obliku prve marke na svijetu napravljene od porculana. Ova inovativna marka austrijske serije “Klasični brendovi” prikazuje “Bečku ružu”.
Kratka povijest bezvremenosti
Godine 1718. Claudius Innocentius du Paquier obavio je riskantnu misiju donošenja u Beč pomno čuvane tajne o tome kako načiniti porculan. U znak priznanja za njegovo postignuće car Karlo VI dodijelio mu je poseban privilegij da bude jedini proizvođač porculana u Beču. Tako je u Beču u ulici koja je danas poznata kao Porzellangasse osnovana druga porculanska manufaktura u Europi (prva je bila u Meissen-u).
Poštar s Nobelovom nagradom
Vjerojatno najdužim stažem u pošti može se pohvaliti Charles Bukowski, američki postmodernistički pisac. U pošti u Los Angelesu radio je jedanaest godina, prvo kao poštonoša, a potom u sortirnici. Kasnije se u životu potpuno posvetio književnosti, a rad u pošti inspirirao je njegov prvi roman, "Poštanski ured" u kojem je mnoge zgode iz osobnog života prenio na papir. Jedan od najvećih svjetskih modernista, nobelovac William Faulkner u mlađim je danima bio upravitelj i jedini službenik poštanskog ureda na sveučilištu u Mississippiju i vjerojatno jedan od najgorih poštanskih zaposlenika svih vremena. Kada je vidio njegov rad, poštanski inspektor mu je uputio pismo ovog sadržaja: "Vi ste tako često bacali pošiljke u košaru za otpatke na ulazu u poštu da su korisnici baš tamo tražili časopise koje su trebali nalaziti u njihovim poštanskim pretincima. Vi otvarate i zatvarate poštu kad god Vam se to svidi, a ljudi pričaju da igrate golf u vrijeme kada biste trebali raditi. Odnijeli ste izdavaču knjigu koju ste napisali na svom radnom mjestu i u radno vrijeme." Ta knjiga je izdana dvije godine kasnije pod naslovom "Krik i bijes" i danas se smatra jednim od najvažnijih djela svjetske književnosti.
Najistaknutija povijesna ličnost koja se može dodati ovom popisu zasigurno je Benjamin Franklin. Uz to što je bio političar, pisac, altruist i znanstvenik, ujedno je i osnovao prvu "verziju" Američke pošte. Rad u pošti inspirirao je njegovo znanstveno djelovanje, točnije njegovo zanimanje za plovidbu sjevernim Atlantikom. Posjetivši Englesku jednom prigodom, čuo je za zanimljiv problem. Naime, brodovi koji su prevozili poštu iz Engleske u New York plovili su dva tjedna duže do svog odredišta od drugih trgovačkih brodova. Jedan rođak, kapetan kitolovca, ispričao mu je kako ti brodovi, za razliku od ostalih, ne izbjegavaju određenu morsku struju koja ih usporava. U suradnji s iskusnim pomorcima, Franklin je izradio kartu te struje i nadjenuo joj ime po kojem ju znamo i danas - Golfska struja. Što se likovnih umjetnosti tiče, ne moramo tražiti daleko. Naš proslavljeni umjetnik naive Ivan Lacković Croata jedanaest je godina radio kao poštonoša i poštanski službenik u Zagrebu.
